O le taunuu mai o lenei chip na suia ai le ala o le atinaʻeina o chip!
I le taufaaiuiuga o le 1970s, o le 8-bit processors o loʻo avea pea ma tekinolosi sili ona maualuga i lena taimi, ma o faiga CMOS sa i ai i se tulaga le lelei i le semiconductor field. Inisinia i AT&T Bell Labs na latou faia se laʻasaga malosi i le lumanaʻi, tuʻufaʻatasia faʻagasologa 3.5-micron CMOS gaosiga faʻatasi ma atinaʻe fou 32-bit processor i se taumafaiga e sili atu le tauva i le faʻatinoga o chip, e sili atu i le IBM ma Intel.
E ui lava o la latou mea fou, le Bellmac-32 microprocessor, na le mafai ona ausia le manuia faapisinisi o oloa muamua e pei o le Intel 4004 (faʻasalalau i le 1971), o lona aafiaga na loloto. I aso nei, o tupe meataalo i le toetoe o telefoni feaveaʻi, komepiuta feaveaʻi, ma laupepa e faʻalagolago i le faʻaogaina o le metal-oxide semiconductor (CMOS) mataupu faavae na paionia e le Bellmac-32.
Ua lata mai le 1980, ma sa taumafai le AT&T e suia ia lava. Mo le tele o tausaga, o le tele o feso'ota'iga e fa'aigoaina "Mother Bell" na fa'atosinaina le pisinisi o feso'ota'iga leo i le Iunaite Setete, ma o lana lala o Western Electric na gaosia toetoe lava o telefoni masani uma i fale ma ofisa Amerika. Na una'ia e le malo tele o Amerika le motusia o pisinisi a le AT&T i luga o mafuaaga o le antitrust, ae na vaaia e le AT&T se avanoa e ulufale ai i le komepiuta.
Faatasi ai ma kamupani komepiuta ua leva ona faʻamautuina i le maketi, AT&T na faigata ona maua; o lana fuafuaga o le oso, ma o le Bellmac-32 o lona puna puna.
O le Bellmac-32 chip aiga ua faʻamamaluina i le IEEE Milestone Award. O sauniga o le tatalaina o le a faia i lenei tausaga i le lotoa o Nokia Bell Labs i Murray Hill, New Jersey, ma i le Falemataaga o Talafaasolopito o Komipiuta i Mountain View, Kalefonia.

TUSI TOTONU
Nai lo le mulimuli i tulaga fa'apisinisi o 8-bit chips, na lu'iina e le au fa'atonu AT&T le au inisinia Bell Labs e atia'e se oloa fa'afou: o le microprocessor fa'apisinisi muamua e mafai ona fa'aliliuina le 32 bits o fa'amaumauga i le taamilosaga e tasi. O lenei mea e manaʻomia e le gata o se vaʻa fou ae faʻapea foʻi ma se fausaga fou-o se tasi e mafai ona faʻatautaia fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻiga ma avea ma ivi i tua o faiga faʻakomepiuta i le lumanaʻi.
"Matou te le naʻo le fausiaina o se vaʻa vave," o le tala lea a Michael Condry, o loʻo taʻitaʻia le vaega faʻataʻitaʻiga i Bell Labs 'Holmdel, New Jersey, fale. "O loʻo matou taumafai e mamanuina se vaʻa e mafai ona lagolagoina uma le leo ma faʻatautaia."

I le taimi lea, o le CMOS tekinolosi na vaʻaia o se mea faʻamoemoe ae lamatia i le NMOS ma le PMOS mamanu. O meataalo NMOS na fa'alagolago atoa i N-type transistors, ia sa vave ae fia'ai mana, a'o PMOS chips sa fa'alagolago i le fegasoloa'i o pu fa'atonuina, lea e telegese tele. Na fa'aogaina e le CMOS se mamanu fa'afefiloi e fa'atele ai le saoasaoa a'o fa'asaoina le mana. O le lelei o le CMOS na matua faʻamalosia na vave ona iloa e le alamanuia e tusa lava pe manaʻomia faalua le tele o transistors (NMOS ma PMOS mo faitotoa taʻitasi), e aoga.
Faatasi ai ma le televave o le atinaʻeina o tekinolosi semiconductor o loʻo faʻamatalaina e le Moore's Law, o le tau o le faʻaluaina o le mamafa o le transistor na mafai ona faʻatautaia ma mulimuli ane faʻatauvaʻa. Ae ui i lea, ina ua amata le Bell Labs i lenei tulaga lamatia maualuga, o le tele o le CMOS gaosiga tekinolosi e leʻi faʻamaonia ma o le tau na fai si maualuga.
E le'i fefe ai Bell Labs. Na faʻaaogaina e le kamupani le tomai o ana tolauapiga i Holmdel, Murray Hill, ma Naperville, Ilinoi, ma faʻapotopotoina se "au miti" o inisinia semiconductor. O le 'au e aofia ai Condrey, Steve Conn, o se fetu maualuga i le mamanu o le chip, Victor Huang, o le isi microprocessor designer, ma le tele o tagata faigaluega mai AT&T Bell Labs. Na amata ona latou faʻatautaia se faiga fou CMOS i le 1978 ma fausia se microprocessor 32-bit mai le sasa.
Amata i le fausaga ata
O Condrey sa avea muamua ma IEEE Fellow ma mulimuli ane avea ma Ofisa Sili Tekinolosi a Intel. O le au tusiata na ia taʻitaʻia na tuuto atu i le fausiaina o se faiga e lagolagoina moni le Unix operating system ma le gagana C. I lena taimi, o le Unix ma le gagana C o loʻo i ai pea i lo latou pepe, ae na faʻamoemoe e pule. Ina ia mafai ona sosolo le tapulaa taua tele o kilobytes (KB) i lena taimi, na latou faʻalauiloaina se seti faʻatonuga e manaʻomia ai ni laasaga faʻatino ma mafai ona faʻamaeʻaina galuega i totonu o le taamilosaga e tasi.
Na mamanuina foi e inisinia tupe meataalo e lagolago ai le VersaModule Eurocard (VME) parallel pasi, lea e mafai ai ona tufatufaina atu komepiuta ma mafai ai e le tele o nodes ona faʻagasolo faʻamaumauga i le tutusa. VME-fesoasoani meataalo e mafai foi ona latou faaaogaina mo le pulea taimi moni.
Na tusia e le 'au lana lava faʻamatalaga o le Unix ma tuʻuina atu i ai taimi moni gafatia e faʻamautinoa ai le fetaui lelei ma le faʻaogaina o fale gaosi oloa ma faʻaoga tutusa. Na faia fo'i e le au inisinia a Bell Labs le domino logic, lea na fa'atuputeleina ai le saosaoa e ala i le fa'aitiitia o fa'atuai i faitoto'a fa'atatau lavelave.
O su'ega fa'aopoopo ma fa'amaoniga na fa'atupuina ma fa'alauiloa i le Bellmac-32 module, o se fa'ata'ita'iga lavelave tele-chip ma fa'ata'ita'iga poloketi na ta'ita'ia e Jen-Hsun Huang lea na ausia ai le leai po'o le latalata-zero fa'aletonu ile gaosiga lavelave. Ole su'ega muamua lea ile lalolagi ole su'esu'ega fa'atasi tele (VLSI). Na fausia e inisinia a Bell Labs se fuafuaga fa'apitoa, siaki fa'afia galuega a a latou paaga, ma iu ai ina ausia le galulue fa'atasi i le tele o aiga chip, fa'ai'u i se masini komepiuta atoatoa.
E soso'o mai le vaega pito sili ona faigata: o le gaosiga moni o le chip.
"I lena taimi, o le faʻatulagaina, faʻataʻitaʻiga, ma le maualuga o le gaosiga o tekonolosi sa matua le lava," o le tala lea a Kang, o le na mulimuli ane avea ma peresitene o le Korea Advanced Institute of Science and Technology (KAIST) ma se tasi o le IEEE. Na ia maitauina o le le lava o meafaigaluega CAD mo le faʻamaonia atoatoa o mea na faʻamalosia ai le 'au e lolomi ata o Calcomp tetele. O fa'asologa nei o lo'o fa'aalia ai pe fa'apefea ona fa'atulagaina transistors, uaea, ma feso'ota'iga i totonu o se pu e maua ai le mea e mana'omia. Na faʻapotopotoina e le 'au i luga o le fola ma se mea faʻapipiʻi, ma fausia ai se sikuea sikuea tele e sili atu i le 6 mita i le itu. Na tusi lima e Kang ma ana paaga ia taʻamilosaga taʻitasi i penitala lanu, suʻe soʻotaga malepe ma fesoʻotaʻiga felavasaʻi poʻo le taulimaina lelei.
Ina ua maeʻa le mamanu faʻaletino, sa feagai le 'au ma se isi luitau: gaosiga. O tupe meataalo na gaosia i le Western Electric plant i Allentown, Penisilevania, ae na manatua e Kang o le fua faatatau (o le pasene o tupe meataalo i luga o le wafer e fetaui ma tulaga faʻatinoga ma tulaga lelei) na matua maualalo.
Ina ia foia lenei mea, na agai atu ai Kang ma ana uo i le fale mai New Jersey i aso uma, afe i luga lima o latou lima ma fai soo se mea e tatau ai, e aofia ai le saluina o fola ma le faʻavasegaina o meafaigaluega suʻega, e fausia ai le vavalalata ma faʻamaonia tagata uma o le oloa sili ona lavelave na taumafai le laau e gaosia e mafai ona faia iina.
"Na sologa lelei le faiga o le au," o le tala lea a Kang. "Ina ua maeʻa ni nai masina, na mafai e le Western Electric ona gaosia ni meataalo maualuga i le aofaʻi e sili atu nai lo le manaʻoga."
O le uluai lomiga o le Bellmac-32 na tatalaina i le 1980, ae na le mafai ona ola e tusa ai ma faʻamoemoega. O lona fa'atinoina o fa'asologa fa'asologa sa na'o le 2 MHz, ae le o le 4 MHz. Na iloa e le au inisinia, o masini su'esu'e Takeda Riken fa'aonaponei sa latou fa'aogaina i lena taimi, sa fa'aletonu, fa'atasi ai ma a'afiaga o laina eletise i le va o le su'ega ma le ulu o le su'ega na mafua ai ona le sa'o fua. Sa latou galulue ma le au Takeda Riken e fausia se laulau faʻasaʻo e faʻasaʻo ai mea sese o fua.
O meataalo Bellmac lona lua o loʻo i ai le saoasaoa o le saoasaoa e sili atu i le 6.2 MHz, o nisi taimi e maualuga atu i le 9 MHz. O lenei mea sa manatu e fai si vave i lena taimi. O le 16-bit Intel 8088 processor lea na tatalaina e IBM i lana uluai PC i le 1981 e na o le 4.77 MHz le saoasaoa o le uati.
Aisea na faia ai e Bellmac-32't avea ma masani
E ui lava i lana folafolaga, Bellmac-32 tekinolosi e leʻi mauaina faʻasalalauga faʻapisinisi lautele. E tusa ai ma le saunoaga a Condrey, na amata ona vaʻavaʻai AT&T i le NCR meafaigaluega i le tuai o 1980s ma mulimuli ane liliu atu i faʻatauga, o lona uiga na filifili le kamupani e lagolago laina oloa gaosi eseese. I lena taimi, ua amata ona tupu le faatosinaga a Bellmac-32.
"Aʻo leʻi faia Bellmac-32, NMOS pulea le maketi," o le tala lea a Condry. "Ae na suia e le CMOS le laufanua aua na faʻamaonia o se auala sili atu ona lelei e faʻatino ai i le fab."
I le aluga o taimi, o lenei faʻaaliga na toe faʻafouina le alamanuia semiconductor. CMOS o le a avea ma faavae mo microprocessors faʻaonaponei, faʻamalosia le suiga numera i masini e pei o komepiuta komepiuta ma smartphones.
O le fa'ata'ita'iga malosi a Bell Labs-o le fa'aaogaina o se fa'agasologa o le gaosiga e le'i fa'ata'ita'iina ma fa'asolo atu i se fa'atupulaga atoa o fa'ata'ita'iga o atigipusa-o se fa'ailoga iloga lea i le tala fa'asolopito o tekinolosi.
E pei ona taʻua e Polofesa Kang: "Sa matou taʻimua i mea na mafai. Matou te le na o le mulimuli i se ala sa i ai, ae sa matou faʻaosoina se auala fou." O Polofesa Huang, o le na avea mulimuli ane ma sui faatonu o le Singapore Institute of Microelectronics ma o se IEEE Fellow, na ia faaopoopo mai: "E aofia ai e le gata i le fausaga o le chip ma le mamanu, ae faapea foi ma le tele o le faʻamaonia o chip - faʻaaogaina CAD ae leai ni mea faʻaoga numera numera poʻo ni laupapa falaoa (o se auala masani e siaki ai le mamanu o le eletise eletise e faʻaaoga ai meataalo aʻo leʻi fesoʻotaʻi faʻatasi vaega matagaluega).
Condry, Kang ma Huang toe tepa i tua i lena taimi ma faailoa atu le faamemelo i le tomai ma le tuuto o le tele o tagata faigaluega AT&T o latou taumafaiga na mafai ai ona maua le aiga chip Bellmac-32.
Taimi meli: Me-19-2025